U prošloj smo Učionici spomenuli “dubinsku oštrinu”, pojam koji je jednako vezan uz video i fotografiju. Što je dubinska oštrina, kako je postići i za što nam služi? Ajmo, kavu u ruke i čitat!
CO TO JE?
Počnimo s jako dosadnom definicijom – dubinska oštrina je raspon ispred i iza subjekta snimanja, u kojem su ostali objekti oštri. Zbunj, Glyc, ZBUNJ! Polako. Zamislite scenu u kojoj djedica sjedi na terasi kafića na prepunom trgu i priča o svom djetinjstvu. Njegovo je lice oštro, u fokusu, dok iza njega vidite samo zamagljene, mutne obrise mnoštva ljudi koji žure svojim poslom. Ispred njega stoji čaša vina, koja je također blago mutna. Taj prizor ima malu dubinsku oštrinu. Raspon u kojem su predmeti oštri ispred i iza njegovog lica jako je mali.
Kada biste i njegovo lice i čašu vina i ljude u pozadini vidjeli jednako oštro, to bi bila velika dubinska oštrina. Raspon dubinske oštrine ispred i iza subjekta snimanja računa se od točke koju ste na subjektu fokusirali – ako ste fokusirali na vrh nosa, raspon se računa ispred i iza vrha nosa, ako se radi o uhu, ispred i iza uha.
KORIŠTENJE DUBINSKE OŠTRINE
Malom dubinskom oštrinom možemo subjekt izdvojiti od pozadine, možemo naglasiti njegovu važnost u kadru, usmjeriti oko gledatelja na dio kadra koji želimo da gledaju ili postići emocionalnu reakciju. Taj se efekt koristi pri snimanju još od dana kad je neki snimatelj počeo prčkati po objektivu i primjetio da mu je jedan predmet oštar, dok su drugi mutni.
Vratimo se na djedicu. Da je taj prizor sniman velikom dubinskom oštrinom ljudi u pozadini neprekidno bi nam krali pažnju i oko bi lutalo lijevo-desno za njima, čak nesvjesno, što bi nas ometalo u slušanju njegove priče i promatranju reakcija na njegovom licu dok se prisjeća. To nije ono što želimo, važno nam je da je gledatelj koncentriran na njegov pogled, izraz lica i riječi koje izgovara.
Fokusiranje s osobe u pozadini na osobu u prednjem planu, ili obratno, također može naglasiti interakciju između njih ili npr. prebaciti radnju s netom izgovorene rečenice osobe u prednjem planu na osobu o kojoj se govorilo, a koja možda prolazi negdje u pozadini.
U slučaju da snimamo grupu od više ljudi, fokusiranje na jedno lice i upotreba male dubinske oštrine dobro će izdvojiti tu osobu od svih drugih, čime smo gledatelju skrenuli pažnju i uputili ga da gleda taj dio kadra. Sjetite se da je platno u kinu poprilično veliko i ako vam pogled odluta npr. skroz desno, lijeva se strana može iskoristiti za prikaz neke brze radnju koju možda nećete primjetiti, pa ste na taj način učinkovito zavarani, kao pri gledanju mađioničara dok izvodi trik. Na TV-u ili kompjuterskom monitoru to neće biti toliko izraženo, ali redatelj je uspio u svojoj namjeri da vas “dobije gdje vas želi”.
Samim izdvajanjem subjekta od ostatka kadra, recimo tužnog čovjeka od ljudi koji ga okružuju, može se naglasiti njegova otuđenost, tuga, nepripadanje. Redatelj vam ne može prstom uprijeti u neki detalj i sastrane pričati “e znaš, ovo ti je važno, a tu sam si ja to zamislio kao on je tužan i to”. Dubinska oštrina jedan je od načina za pričanje priče.
Jedan od jako zgodnih efekata koje možete postići mogli bismo nazvati “trčeći fokus”. Ovo pali na kamerama koje imaju zaseban prsten za fokusiranje. Recimo da imate više ljudi u koloni, a vi ste na čelu kolone. Udaljite se od ostatka kolone, još uvijek gledajući kako dolaze prema vama, dakle NE bočno. Otvorite blendu, zumirajte na prvog čovjeka u koloni i fokusirajte ga. Primjetit ćete da je njegovo lice oštro, dok su svi iza mutni. Sve što trebate napraviti je početi zakretati prsten za fokusiranje tako da fokus počne “trčati” s prvog lica na drugo, s drugog na treće itd. Napravite li to brzo dobili ste efekt koji je poput vala prešao preko lica pojedinaca i zaustavio se na zadnjem. Pokušajte isto s nizom kristalnih čaša na vjenčanju, kamenčićima ili školjkama na plaži…
CIRCLE OF CONFUSION
Kako to objasniti fizički, koji faktori utječu na to da nam je nešto oštro, a nešto mutno? Eto nam novog pojma – “circle of confusion”.
Zamislite da je objektiv kamere fokusiran na neku točku u prostoru. Ta je točka na senzoru kamere oštra. Ako samu kameru približimo ili udaljimo od objekta, a BEZ da smo ponovno fokusirali, više nemamo oštru točku već mutni kružić. Taj se krug naziva “circle of confusion”. Sve dok je taj krug premalen da bismo ga vidjeli golim okom, objekti koji možda i nisu savršeno oštri još uvijek mogu proći. Čim krug postane primjetan, slika nam postaje mutna.
Faktori koji utječu na dubinsku oštrinu su:
- blenda objektiva
- žarišna duljina objektiva
- udaljenost od subjekta i subjekta od pozadine
- veličina senzora ili filma kojim se bilježi slika
Idemo redom.
BLENDA
Svaki objektiv ima određenu vrijednost blende, odnosno najveću i najmanju veličinu otvora kroz koji, unutar objektiva, prolazi svjetlost. Blendu možemo otvoriti na f1.6 ili zatvoriti na f11, f broj ovisi o modelu. Kada blendu otvorimo, otvor kroz koji prolazi svjetlost je veći, stoga je i krug koji dobijemo na senzoru veći i primjetniji – mutnija slika. Ako blendu zatvorimo, otvor je manji, što i krug na senzoru čini manjim i neprimjetnijim – oštrija slika.
No, postoji i mala kvaka. Što je blenda zatvorenija, manje svjetla imamo, a to može utjecati na kvalitetu slike. Zato se zatvaranje na jako mali otvor preporuča samo kada imamo puno svjetla. Raspon dubinske oštrine pri istoj blendi nije jednak ako nešto snimamo s udaljenosti od metar ili 15 metara. Na metar od lica neke osobe predmeti će možda biti mutni već pri par centimetara ispred i iza, ali ako se s istim postavkama pomaknete na udaljenost od 15 metara, ne očekujte isti rezultat.
ŽARIŠNA DULJINA
Kraće žarišne duljine, pogotovo širokokutni objektivi, imaju veću dubinsku oštrinu. Teleobjektivi imaju manju. Kako manje i jeftinije kamere obično imaju objektiv kratke žarišne duljine, već zbog same izrade imaju veliku dubinsku oštrinu.
UDALJENOST SUBJEKTA
Udaljenost s koje snimate subjekt izravno utječe na dubinsku oštrinu. Pri korištenju istog objektiva na istoj postavci žarišne duljine, ali pomicanjem bliže ili dalje od subjekta, dobit ćemo različite vrijednosti. Isti će objektiv pri većoj udaljenosti imati veću dubinsku oštrinu, a pri manjoj udaljenosti manju.
VELIČINA SENZORA ILI FILMA
U ovom slučaju, da, veličina je bitna. Leće objektiva svjetlost fokusiraju na neku vrstu medija. To može biti 35mm film, CCD ili CMOS senzor određene veličine. Kako su na malim i jeftinim kamerama i ti senzori maleni, obično manji od jednog centimetra, sama njihova veličina utječe na toleranciju kruga koji se pojavljuje pri fokusiranju. Na 35mm mnogo je lakše kontrolirati dubinsku oštrinu. S takvim ograničenjem većina manjih DV kamera trebala bi imati vrlo malu dubinsku oštrinu.
Osim što nemaju.
?
Manji senzor zahtijeva i proporcionalno manji objektiv/leću za svoju žarišnu duljinu. Ta činjenica, uz kratku žarišnu duljinu objektiva na takvim kamerama, omogućuje tipičnoj DV kamerici ne samo veliku, nego ekstremno veliku dubinsku oštrinu. To je ujedno jako dobro i jako loše. Jako dobro jer nam omogućuje da i prednji i stražnji plan držimo u fokusu i ne brinemo previše da će zbog pomaka neki objekt odjednom postati mutan. No, jako loše jer nam ne ostavlja mogućnost lakog postizanja male dubinske oštrine, čime gubimo priliku za manipuliranje gledateljevim okom.
ZAKLJUČAK
Jedan od načina da si pomognete je snimanje s udaljenosti za koju ste ustanovili da vam pruža malu dubinsku oštrinu, za što možete iskoristiti ovaj online kalkulator. Blendu otvorite koliko god možete, a višak svjetla koji vam možda “spali” sliku možete korigirati ND (neutral density) filterom, koji je već ugrađen u skuplje modele. Ako si možete priuštiti kupite adapter koji će vaš objektiv pretvoriti u teleobjektiv, čime opet postižete manju dubinsku oštrinu.
Iako sve ovo možda izgleda zbunjujuće i mislite si da je previše podataka koje morate upiti, čim primite kameru u ruke i počnete se igrati s blendom shvatit ćete da je princip zapravo jednostavan, a efekt koji ćete dobiti vašu snimku može podići za cijelu jednu stepenicu! Otvaraju vam se nove mogućnosti i uskoro će prštati prilike da jednostavnim podešavanjem nekoliko parametara doslovno kontrolirate gledatelja.
U idućoj Učionici – rasvjeta! Jeeeeee!
Vezane vijesti
Autor: Glyc
Tagovi: 35mm, blenda, ccd, circle of confusion, dubinska oštrina, film, fokus, kamera, objektiv, oštrina, senzor, teleobjektiv, učionica, Video, žarišna duljina
